Financiranje

U poslijeratnom je razdoblju Hrvatska krenula s ambicioznim planom obnavljanja oštećene infrastrukture, što je bilo u popriličnom nesrazmjeru s financijskim mogućnostima zemlje. U tom svjetlu, izgradnja Istarskog ipsilona ni u kojem slučaju nije bila prioritet, tim više što je u ono vrijeme zabilježeni intenzitet prometa iznosio 4.000 vozila dnevno na godišnjoj razini. U tom je kontekstu financiranje moralo zadovoljiti sljedeće kriterije:

• Oslanjanje na prihod od naplate cestarine što je više moguće.
• Osmišljavanje modularnog projekta koji bi bio prilagođen potrebama regije te istovremeno raspršio investicijsko opterećenje na više dijelova. Zbog toga je odlučeno da se projekt realizira u nekoliko faza. Različite su faze dovele do različitih modela financiranja.

Prva faza projekta sastoji se od izgradnje poluautoceste (po jedan prometni trak u svakom smjeru).

Prva je faza projekta podijeljena u dvije podfaze:

FAZA 1A (dionica Rogovići-Vodnjan)
Financirana 1998. bankovnim zajmom s pokricem od strane grupe Coface u iznosu od 115 milijuna eura.

FAZA 1B (dionice Medaki-Umag i Vodnjan-Pula)
Financirana 2003. U to su vrijeme uvjeti na tržištu omogućili Bini-Istri refinanciranje postojećeg duga i financiranje dovršetka poluautoceste. Ovo je financiranje uključivalo izdavanje obveznica samog projekta u vrijednosti od 210 milijuna eura u kombinaciji s bankarskim zajmom od 60 milijuna eura.

Financiranje projekta nije statično, nego je prilagođeno makro-ekonomskom stanju u zemlji, kako bi se sustavno mogli koristiti najpovoljniji tržišni uvjeti, smanjiti državni teret te razvijati proširenje mreže.

Financiranje na početku projekta

Na početku projekta zatvorena je financijska konstrukcija 1997. godine s konzorcijem banaka, a visina zajmova iznosila je 117 milijuna eura, s rokom dospijeća od 10 godina. Kamatne stope kretale su se između 7% i 12% godišnje (ovisno o tranši). Za hrvatsko poduzeće, ove su kamatne stope tada bile iznimno niske.

Refinanciranje 2003. godine

U 2003. godini, budući da su se poboljšali tržišni uvjeti, Bina-Istra je odlučila vratiti postojeći zajam te istodobno financirati građenje dodatne dionice (dionica Kanfanar – Umag i Vodnjan – Pula). U tu smo svrhu podigli zajam u iznosu od 270 milijuna eura s rokom dospijeća od 20 godina te kamatnim stopama od 5.5 % do 8 % godišnje što je bilo najduže korporativno izdanje obveznica u RH i regiji bez državnog jamstva.

Refinanciranje 2007. godine

Povoljan smjer pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji te snižavanje kamatnih stopa rezultiralo je novim refinanciranjem u 2007. godini, cilj kojeg je bio dvostruk:

• Smanjiti naša financijska opterećenja
• Financirati izgradnju drugog kolnika

Novi kredit u ukupnom iznosu od 693,5 milijuna eura dobiven je po znatno povoljnijim uvjetima, a sindicirale su ga Société Générale, The Royal Bank of Scotland i Zagrebačka banka bez državnog jamstva na 20 godina. U iznosu kredita nalazi se refinanciranje starog duga te financiranje nove investicije

Naš projekt često je ocjenjivan kao uspješan primjer javno-privatnog partnerstva, a dva je puta bio imenovan «projektom godine» - 1997. i 2003. godine («Project Finance» Best European Road Deal), zbog originalnosti rješenja.

Investicijski troškovi (Faza 1)

Cijena građenja novih dionica iznosila je 270 milijuna eura, plus 35 milijuna eura na ime troška razrade (tehnički projekti, prometne studije, feasibility studije, osiguranja, bankovne provizije…)

Ovi su troškovi financirani iz zajmova do iznosa od 270 milijuna eura, a 35 milijuna iz povećanja kapitala.

Tekući troškovi

Tekući troškovi Bine-Istre iznose oko 58 milijuna eura godišnje. Oni se u najvećoj mjeri odnose na vraćanje zajmova, na investicijsko održavanje te na upravljanje i održavanje postojećih dionica.

Refinanciran dug i osigurana sredstva za Fazu 2

Bina-Istra, koncesionar Istarskog ipsilona, potpisala je krajem studenog 2007. godine ugovor o sindiciranom kreditu u vrijednosti 693,5 milijuna eura kojim je refinancirano 210 milijuna eura vrijednih obveznica izdanih u veljači 2003. godine kao i komercijalni kredit u iznosu od 58 milijuna eura, te osiguran stand-by kredit u svrhu nastavka izgradnje Istarskog ipsilona (puni profil). Novim uvjetima financiranja dobijena je znatno manja kamatna stopa 4,8%.

Ugovor o kreditu sklopljen je s konzorcijem triju banaka: Société Générale, The Royal Bank of Scotland i Zagrebačkom bankom d.d. koji je nadalje sindiciran na 18 banaka širom svijeta.

Ovo je svakako jedan od najvećih iznosa odobrenih kreditom jednoj privatnoj hrvatskoj tvrtki do sada, a ugovorom se omogućuje realizacija izgradnje punog profila (tzv. Faza 2), uz istovremeno refinanciranje kreditnog i obvezničkog duga iz 2003. godine kojim je bilo omogućeno dovršenje izgradnje Faze 1 Istarskog ipsilona.

Od cjelokupnog iznosa kredita, 302 milijuna eura namijenjena su refinanciranju postojećeg duga (troškovi Faze 1) i troškovima razvoja Faze 2A (projekti i dozvole – 8,8 MEUR), 316 milijuna eura za troškove gradnje Faze 2A (puni profil), dok će 75,5 milijuna eura biti pohranjeno na rezervnom računu za servisiranje duga.

Koristi od novog kreditnog aranžmana su višestruke:
- Smanjenje kamatne stope duga – umjesto 8% kamate na obveznički dio duga i marže od 3,75% na kredit s promjenjivom kamatnom stopom (Euribor + 375 bps), novim uvjetima kreditiranja postignuta je marža od 0,85% (Euribor + 85 bps).
- Produljenje razdoblja amortizacije duga s 2022. godine na 2027. godinu
- Dobivanje fleksibilnijeg instrumenta financiranja (oslobađanje 31 milijun eura zamrznutih na rezervnom računu za servisiranje duga) za financiranje građenja, što zajedno u konačnici znači osiguranje sredstava za financiranje Faze 2A bez novog financijskog opterećenja za državu.

Drugim riječima, da Bina-Istra nije refinancirala dugove, servisiranje duga bilo bi 3,2% skuplje svake godine do 2022. godine, što bi u razdoblju od 14 godina ( 2008. - 2022.) iznosilo prosječno 8 milijuna eura godišnje više.